Akutni koronarni sindrom – prikaz slučaja

Prikaz slučaja

Dejan Veljković, Slobodanka Milovanović

85–88

https://doi.org/10.5937/medrec2502085V

Apstrakt

Akutni koronarni sindrom predstavlja najtežu, vitalno ugro­ža­vajuću formu koronarne bolesti koja je sve češći razlog obolevanja i umiranja u Srbiji.

Prikaz slučaja: Policijski službenici često prvi stignu na lice mesta u raznim vanrednim situacijama. U hitnim slučajevima, kao što su: srčani udari, moždani udari ili teške povrede, prvih nekoliko minuta je presudno. Obučeni za prvu pomoć, oni mogu efikasno da iskoriste ovo vreme za pružanje intervencija za spasavanje života dok ne stignu bolničari ili drugi medicinski stručnjaci. Pacijent T.M., starosti 41 godinu, pripadnik Žandar­merije, prilikom angažovanja na terenu u pešačkoj patroli, doživljava iznenadni bol iza grudne kosti koji opisuje kao žarenje, sa širenjem u vrat i levu ruku, u trajanju od 15 minuta, što saopštava kolegi sa kojim je u patroli. Kako bol ne prestaje, putem radio veze kolega javlja situaciju nadležnom starešini i opisuje pacijenta kao preplašenog, bledog, vidno uznemirenog, sa bolom iza grudne kosti, zatim zaustavlja dalje kretanje i postavlja pacijenta u polusedeći položaj. U blizini događaja, na oko 15 km, nalazi se Institut Sremska Kamenica u koji se hitno  transportuje. Nakon prijema i urgentne koronarografije postavljen je prvi stent u predeo leve prednje silazne arterije, a drugi u prvu njenu dijagonalnu granu.

Sveobuhvatni kursevi prve pomoći obučavaju policijske službe­nike u onim oblastima gde se razvijaju veštine spasavanja života koje su od neprocenjive vrednosti u vanrednim situacijama. Blizina referentnih ustanova u prvim satima kada se desi akutni infarkt miokarda važna je u lancu pružanja brze i adekvatne terapije.

Ključne reči: prva pomoć, akutni koronarni sindrom, paramedikus

Ceo tekst

Literatura

  1. Al Saddah JJ, Poređenje kliničkih i angiografskih karakteristika bolesnika sa akutnim koronarnim sindromom u Kuvajtu i Srbiji. Doktorska disertacija. Beograd: Univerzitet u Beogradu, Medicinski fakultet; 2019. http://phaidrabg.bg.ac.rs/o:21022
  2. Uzelac B, Popović M. Kardiopulmonalna reanimacija u stanu pacijenta – prikaz slučaja. ABC – časopis urgentne medicine 2014;14(1):33-9.
  3. Deljanin Z, Rančić N, Ilić MM, Janićijević II, Veljković D. Acute myocardial infarction trends in the population of the Nišava District. Acta Facultatis Medicae Naissensis. 2021;38(1):56-63.
  4. Harrison, Tinsley Randolph Principi interne medicine. Split: Placebo; 1997.
  5. Ndile ML, Saveman BI, Lukumay GG, Mkoka DA, Outwater AH, Backteman-Erlanson S. Traffic police officers’ use of first aid skills at work: a qualitative content analysis of focus group discussions in Dar Es Salaam, Tanzania. BMC Emerg Med 2020;20(1):72.
  6. World Health Organization. Prehospital trauma care sytems. 2005.
  7. Babić B. Prva pomoć na radnom mestu; TEMPUS JPHES 158781: Occupational safety and health – degree curricula and lifelong learning, 2012.
  8. Pravilnik o načinu pružanja prve pomoći, vrste sredstava i opreme koji moraju biti obezbeđeni na radnom mestu, načinu i rokovima osposobljavanja zaposlenih za pružanje prve pomoći (Sl. glasnik RS, br. 109/2016)