Diferencijalna dijagnoza limfadenopatija

Nenad N. Govedarović, Rade R. Babić

Med Reč 2020; 1(3): 101–108

https://doi.org/10.5937/medrec2003101G

Apstrakt

Kod većine pacijenata sa perifernom limfadenopatijom je lako identifikovati njen uzrok, koji je obično benigne prirode ili lokalizovan. Prevalencija maligniteta kod pacijenata sa limfadenopatijom u primarnoj zdravstvenoj zaštiti je pro­ce­njena na oko 1,1%. Identifikacija limfadenopatije uzrokovane malignitetom ili drugim teškim stanjima predstavlja kritičan izazov za lekare u primarnoj zdravstvenoj zaštiti. Glavni faktori rizika za malignitet su starost, čvrsti i fiksirani nodusi, supraklavikularna lokalizacija i trajanje limfadenopatije više od 2 nedelje. Posedovanje znanja o ovim ključnim faktorima rizika je kritično u tretiranju neobjašnjive limfadenopatije. Uz to, uzimanje kompletne anamneze, procena povezanih simptoma i detaljan fizički pregled mogu da pomognu u utvr­đivanju da li je limfadenopatija benigna ili maligna. Ne­objašnjiva limfadenopatija bez znakova ili simptoma teškog oboljenja ili maligniteta može biti praćena do mesec dana, nakon čega se indikuje specifično testiranje ili biopsija. Iako su moderne hematopatološke tehnike unapredile dijagnostičku preciznost aspiracije (biopsije) tankom iglom, eksciziona bi­opsi­ja i dalje ostaje dijagnostička procedura prvog izbora.

Ključne reči: limfadenopatija, diferencijalna dijagnoza

Ceo tekst 

Literatura

  • Ferrer R. Lymphadenopathy: differential diagnosis and evaluation. Am Fam Physician 1998; 58: 1313-20.
  • Mohseni S, Shojaiefard A, Khorgami Z, Alinejad S, Ghorbani A, Ghafouri A. Peripheral Lymphadenopathy: Approach and Diagnostic Tools. Iran J Med Sci Supplement 2014; 39(2): 158-70.
  • Shrestha AK, Chalise PR, Shrestha ML. Lymph node biopsies: a hospital based retrospective study. JNMA J Nepal Med Assoc 2009; 48: 306-9.
  • Mohan A, Reddy MK, Phaneendra BV, Chandra A. Aetiology of peripheral lymphadenopathy in adults: analysis of 1724 cases seen at a tertiary care teaching hospital in southern India. Natl Med J India 2007; 20: 78-80.
  • Mohapatra PR, Janmeja AK. Tuberculous lymphadenitis. J Assoc Physicians India 2009; 57: 585-90.
  • Viiala N, Gibson J [Internet] An approach to the assessment of lymphadenopathy: [cited 2007 Jan 10]: http://www.medicalobserver.com.au/news/an-approach-to-the-assessment-of-lymphadenopathy.
  • Leung AK, Davies HD. Cervical lymphadenitis: etiology, diagnosis and management. Curr Infect Dis Rep. 2009; 11:183-9.
  • Naz E, Mirza T, Aziz S, Danish F, Siddiqui ST, Ali A. Frequency and clinicopathologic correlation of different types of non Hodgkin’s lymphoma according to WHO classification. J Pak Med Assoc 2011; 61: 260-3.
  • Abba A, Khalil M. Clinical approach to Lymphadenopathy. Ann Nigerian Med 2012; 6(1): 11-7.
  • Bazemore A, Smucker D. Lymphadenopathy and Malignancy. Am Fam Physician 2002; 66(11): 2103-10.
  • Hurt C, Tammaro D. Diagnostic Evaluation of Mononucleosis-Like Illnesses. Am J Med 2007; 120: 911.
  • Khanna R, Sharma AD, Khanna S, Kumar M, Shukla RC. Usefulness of ultrasonography for the evaluation of cervical lymphadenopathy. World J Surg Oncol 2011; 9:29.