Medicinska etika i etičke norme

Pregledni rad 

Miodrag Savović, Ljiljana Cvijić, Nebojša Vacić, Ana Antić, Zvonko Zlatanović

83–87

https://doi.org/10.5937/medrec2203083S

Apstrakt

Pojam etika seže u daleku prošlost, još u vreme Hipokrata, grčkog lekara iz IV veka pre naše ere. Hipokratu je osnovni princip bio: koristiti ili barem ne naškoditi. Taj princip je temelj visoke etike, koja se odražava u Hipokratovom odnosu prema njegovim bolesnicima. Interes i dobrobit bolesnika je prvenstveni i glavni cilj lekarskog rada i nastojanja. Zdravstveni radnici se, najčešće, sreću sa ženevskom formulacijom Hipokratove zakletve. U njoj su naglašene obaveze koje se odnose na to da se pruži stručna pomoć, bez obzira na verska opredeljenja, rasnu i klasnu pripadnost i politička uverenja, kao i obavezu da se stručno znanje ne sme koristiti suprotno zakonima humanosti. Osim odnosa prema pacijentu, bitan je i odnos lekara prema lekaru. Ženevska deklaracija Svetskog medicinskog udruženja veže lekara rečima: „Zdravlje mog pacijenta biće moja prva obaveza”, a Internacionalni kodeks medicinske etike deklarira: „Lekar će delovati samo u interesu pacijenta kada pacijentu pruža medicinsku zaštitu koja može voditi njegovom fizičkom i psihičkom slabljenju”. Značaj Helsinške deklaracije potvrđen je ugrađivanjem njenih pravila u druga međunarodna i nacionalna pravna akta, etičke kodekse i vodiče dobre kliničke prakse. Ona nije jednostavan skup etičkih principa, već vodič za poštovanje ljudskih prava u izvođenju ogleda na ljudima. Neka od osnovnih prava koja medicinska profesija treba osigurati pacijentima sadržana su u Lisabonskoj deklaraciji.

Ključne reči: etika, kodeks, humanost

Ceo tekst 

Literatura

  1. Marić J. Medicinska etika, X dopunjeno izdanje. Beograd: Centar za izdavačku delatnost Ferijalnog saveza Srbije; 2000.
  2. Pellegrino ED. Thomas Percival’s Ethics: The Ethics Beneath the Etiquette. In: Thomas Percival, Medical Ethics. Birmingham: Classics of Medicine Library; 1985.
  3. Nenadović M. Medicinska etika, drugo prošireno i dopunjeno izdanje. Beograd: Univerzitet u Prištini – Medicinski fakultet; 2007.
  4. Basic Ethical Principles. Dostupno na: https://www.med.uottawa.ca/sim/data/Ethics_e.htm (Pristup 20. 04. 2017)
  5. Salihbegović E. Medicinska praksa i etičko pitanje. Srajevo: Ministarstvo zdravstva kantona Sarajevo; 2008.
  6. Lasagna L. Hippocratic Oath: Modern Version. Tufts University, dostupno na: http://www.pbs.org/wgbh/nova/body/hippocratic-oath-today.html.
  7. McDonald L. Sick-nursing and  health-nursing.  In:  Florence Nightingale on public health care. Collected works of Florence Nightingale, Volume 6. Ontario:  Wilfrid  Laurier  University Press; 2004.
  8. The Geneva Conventions of 1949 and their Additional Protocols. Dostupno na: https://www.icrc.org/en/document/geneva-conventions-1949-additional-protocols (Pristup 20. 04. 2017)
  9. Medicinska etika II, Dostupno na: http://www.academia.edu/30385298/Medicinska_etika_II.pdf (Pristup 20. 04. 2017)
  10. Medicinska etika-deklaracije, Dostupno na: https://filozofskitekstovi.wordpress.com/2013/10/20/medicinska-etika-deklaracije/ (Pristup 22. 04. 2017)
  11. Simonović I. Bioetika i ljudske vrednosti, Zbornik radova. Niš: Pravni fakultet Niš, Univerzitet u Nišu; 2012.